Slovenačka NLB banka uplatila je u budžet 395 miliona evra za kupovinu Komercijalne banke od čega je oko 173 miliona evra iskorišćeno za vraćanje starog azerbejdžanskog kredita, otkrio je ministar finansija Siniša Mali.
Banke koje posluju u Srbiji ni ove godine neće moći da isplaćuju dividende svojim akcionarima, jer je produženo važenje Sporazuma radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema u uslovima pandemije, koji su lane zaključile NBS i poslovne banke.
Najugroženiji deo privatnog, preduzetničkog sektora, moći će da računa i na dodatnu podršku čije modalitete, na osnovu predloga privrede, Privredna komora Srbije (PKS) razmatra zajedno sa nadležnim ministarstvima, rekao je predsednik PKS Marko Čadež
Direktor Unije poslodavaca Srbije Srđan Drobnjaković rekao je da će na sednici Predsedništva tog udruženja predložiti da država ove godine pomogne malim i srednjim preduzećima sa tri minimalne zarade za zaposlene i novim odlaganjem poreza i doprinosa za šest meseci.
Predsednik Srpskog poslovnog kluba "Privrednik" Zoran Drakulić izjavio je da u prvom kvartalu ove godine očekuje znatno veći procenat otpuštanja radnika, jer preduzeća u međuvremenu to nisu mogla da čine zbog pomoći koju su dobila od države za ublažavanje negativnih efekata korona krize.
Poreska uprava Srbije (PU) objavila je Uredbu o postupku i načinu odlaganja plaćanja dugovanog poreza i doprinosa u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih zbog panemije korona virusa, a na sajtu PU navedeno je da se Uredba primenjuje od 2. januara i da uplata prve rate odloženog poreza počinje od 10. februara.
Početak trgovine vodom na finansijskim berzama pojedini stručnjaci smatraju načinom racionalnije potrošnje osnovnog resursa, dok javnost zazire od mogućnosti da bogati kupe sva globalna vodoizvorišta.
Broj radnika zaraženih Kovidom-19 je opao u poređenju sa prethodnom sedmicom, pokazala je najnovija anketa Privredne komore Srbije. Neočekivan je nalaz da je relativno mali broj obolelih u trgovini. S druge strane, veoma visok procenat obolelih je zabeležen u sektoru saobraćaja.
Na osnovu ankete koju je sprovela Unija poslodavaca Srbije (UPS), 54 odsto preduzeća izjasnilo se da je pandemija veoma negativno uticala na njihovo poslovanje, čak 40 odsto njih imalo je ugroženu likvidnost, dok su najteže pogođena mala preduzeća, sa do deset zaposlenih.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da javni dug Srbije iznosi između 56,7 i 57,8 odsto Bruto društvenog proizvoda i ocenila da je to zaduženje "bezbedno ispod 60 procenata".
Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, i kaže da tek u toku 2021. godine možemo da dođemo do pravog bilansa negativnih efekata epidemije na našu još uvek nezavršenu ekonomsku tranziciju i privredu u celini.
Kina je saopštila da će preduzeti kontramere kao odgovor na najavu Njujorške berze da će iz trgovine isključiti tri velike kineske telekomunikacione kompanije, što je najnovija epizoda zaoštravanja odnosa između Pekinga i Vašingtona.
Program planiranih infrastrukturnih investicija "Srbija 2025", vredan 14 milijardi evra, bio je neostvariv i bez pandemije, a sada će podbačaj u odnosu na plan sačinjen krajem 2019. godine biti još veći, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.
U Nemačkoj je od nove godine benzin na pumpama poskupeo za oko 20 centi po litru, a koncept vlade o zaštiti životne sredine može doneti i nova povećanja cena goriva.
Pandemija kovida-19 gurnula je globalnu ekonomiju u jednu od najgorih recesija ikada i još uvek je neizvesno kada bi moglo da dođe do potpunog privredog oporavka.
U godini koja je protekla pandemija je oblikovala sve segmente života, svuda u svetu. Međutim, izgleda da je Srbija i ovoga puta izuzetak; država je kod nas strah uzročen virusom iskoristila da kreira ambijent u kojoj je glavni akter, posebno u ekonomiji, tamo gde bi trebalo da bude minimalno prisutna.
Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović izjavio je da 2021. godina donosi neizvesnost i da je zato privredni rast i budžet trebalo planirati restriktivnije, jer smatra da je planirani rast od šest odsto dosta optimističan, a ako se ne ostvari, to će povećati fiskalni deficit i posledično tome i javni dug.